Za proizvodnju kvalitetne silaže kukuruza i trava jako je bitno vrijeme košnje. Ranom košnjom proizvodimo krmu vrlo visoke probavljivosti, sa visokim udjelom bjelančevina, ali proizvedena količina će biti manja. S druge strane kasnija košnja nam daje veću proizvodnu količinu, ali manje probavljivosti. Potrebno je naći kompromis između količine i kvalitete proizvedene hrane za životinje. Trave kosimo neposredno prije vlatanja, a djeteline nešto kasnije.
Najbolje vrijeme za siliranje kukuruza jest kada usitnjena masa ima vlažnost od 65-70% Najveći prinosi po jedinici površine ostvaruju se kad je koncentracija suhe tvari u biljkama kukuruza između 31-42%. Najpoželjnija koncentracija suhe tvari u biljkama kukuruza za siliranje jest 35% (faza voštane ili kasno voštane zriobe).
Za pravilan tijek fermentacije jako je bitno izbjeći onečišćenje silaže zemljom. To ćemo postići pravilnom visinom reza. Za travnu silažu preporuka je da visina rezanja bude najmanje 5-7 cm, za lucernu 8-10 cm, za kukuruz najmanje 30 cm od tla.
Dužina reza je jako bitna jer izravno utječe na kompresiju silaže. Ona ovisi o sadržaju suhe tvari u silaži. Ako je silaža vlažnija bolje ju je rezati duže (sprječava se dodatno istjecanje soka), a ako je silaža presuha reže se kraće kako bi se osiguralo optimalno komprimiranje u silosu. Optimalna je duljina reza za travnu silažu između 2-4cm, za kukuruznu silažu manja od 1 cm.
U proizvodnji svih vrsta silaža glavni je cilj konzerviranje i čuvanje hranjivih tvari. Osnovni su razlozi za korištenje dodataka za silažu: preventiva zagrijavanja silažne mase, sprječavanje kvarenja, smanjenje gubitka suhe tvari. Proces fermentacije u silosu ovisi o brojnim čimbenicima koji ne mogu uvijek biti osigurani u optimalnim granicama, zbog čega postoji rizik da se u takvim situacijama dobije nekvalitetan proizvod. Da bi se to izbjeglo, u proizvodnji silaže mogu se koristiti dodaci s ciljem postizanja kontrolirane fermentacije, čime bi trebali biti umanjeni gubici u toj fazi i ostvaren prihvatljivi stupanj aerobne stabilnosti silaže tijekom skladištenja i izuzimanja.
Kofasil S® sadrži posebno odabran non-GM soj bakterije Lactobacilus buchneri, Ovaj mikroorganizam ne samo da stvara mliječnu kiselinu nego i stvara određenu količinu octene kiseline, koja djeluje kao konzervans i produžuje vijek skladištenja silaže. Kofasil S® može se upotrebljavati u raznim vrstama silaža (travna, kukuruzna i sl.), te je idealan za proizvodnju visokoenergetskih zdravih silaža energetskog kukuruza i ostalih supstrata za proizvodnju bioplina.
Novi Kofasil® S 1.2 sadrži Lactobacilus buchneri u kombinaciji sa Enterococcus faecium, potiče stvaranje octene kiseline i visokoenergetskog 1.2 propandiola. To rezultira boljom kvalitetom silaže, sprječava gubitak hranjivih tvari i energije, 1.2 propandiol podržava visoku proizvodnju mliječnih krava i sprječava ketoze i acidoze.
Posljednji korak u pripremi silaže je zatvaranje silosa. Zatvaranje silosa je ključan dio osiguravanja i zadržavanja anaerobnih uvjeta. Silosi se zatvaraju najkasnije 12-24 sata nakon punjenja. Da bi dobili silažu najbolje kvalitete potrebno je održavati optimalne uvijete u procesu spremanja, ali često se u praksi to teško postiže te zato preporučamo korištenje Kofasil® S dodataka za silažu, jer samo kvalitetnom silažom možemo dobiti profitabilniju proizvodnju.